Live!

Vremenska prognoza:

Na dan 18.01.2019 u 18:00 temperatura u obližnjoj Makarskoj je 12°C, vlažnost 61%, tlak zraka 1013hPa. Vjetar jugoistočni 3m/s.

Jeste li znali?

Lavander is grown extensively on the island of Hvar where planting and mowing is still done by hand. 20% of Hvar's lavander is exported for perfume production.

Trajekti

Online booking

Jadrolinija

Tečaj Eura

1 EUR = 1 HRK

informativni tečaj podložan promjenama

Biljke

Navest ćemo neke specifične biljke za to podneblje koje rastu na samom području kampa, te su i rasprostranjene po cijelom otoku Hvaru. Neke od njih se koriste kao začini i čajevi, plodovi nekih  su jestivi, dok se od ostalih rade eterična ulja ili se pak koriste u neke druge svrhe.

Lavanda je biljka s područja sunčanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja, znanstvenog naziva Lavandula officinalis Chaix poznata pod narodnim imenima: lavandula, lavendl, lefendel; pripada porodici usnača (Lamiaceae). Od prvih grmića zasađenih u Velom Grablju, danas je veći dio Hvarskih polja pokriven tom biljkom. Cvjeta u lipnju, srpnju i kolovozu. Ljekoviti dio biljke su cvjetovi koji se beru čim procvjetaju.
 

 

žalfija (lat. Salvia officinalis), višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti.Listovi su dugački, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje. Raste divlje, ali se i uzgaja. Ljekovitost kadulje spoznali su još Stari Rimljani i antički Grci. U faraonskim grobnicama u Egiptu jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje, rute i latica ruže.

 

 

Ružmarin – (Rosmarinus Officinalis) ili rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, čije ime potječe od latinskog ros marinus, odnosno “morska ruža”. trajna biljka mirisnih zimzelenih listića sa sitnim svijetloplavim cvjetićima. . Miris cvjetova i cvjetnih vrhova grančica je jak i nalik na kamfor, dok je okus ljut, pomalo gorak i aromatičan. Cvjeta od ožujka do svibnja, a katkada u rujnu cvate i po drugi puta.U cvjetovima, listovima i grančicama sadrži eterična ulja.

 

 

Lovor – ili lovorika: (lat. Laurus nobilis), biljka iz porodice lovora (lat.laureaceae), zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi dvodomni, neugledni, žute boje. Plod: modrocrna koštunica (bobica). Danas se lovor koristi u hortikulturi kao stablo ili kao formalno oblikovana živica, u kulinarstvu kao začin i u pučkoj medicini kao ljekovita biljka.

 

 

Maslina – je stablo, koje je vrlo nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i ovalni. Najpoznatiji proizvod masline je njeno ulje koje se koristi u ishrani kao dodatak jelu, prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe.

 

 

Smokva (lat. Ficus carica) je listopadni grm ili malo drvo porijeklom iz jugozapadne Azije i istočnog Mediterana, koje se uzgaja na široko rasprostranjenim područjima zbog svog jestivog ploda. Plod smokve je mesnat, sladak, oblika kruške. Može biti žućkaste ili purpurne boje. Jede se svježe, konzervirano ili sušeno.

 

 

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae. Neki od uobičajenih naziva u Hrvatskoj su još čokot, loza, trs, vinoloza ili vinski trs. Vinova loza je biljka penjačica. Izrastanjem se oblikuje u grm a visina joj varira između 5 i 15 m. Plod grožđe je u obliku grozda, dozrijeva od srpnja do listopada, što ovisi o sorti i podneblju gdje raste. Veličina zrna i boja ploda se razlikuju od vrste do vrste, a plod se može koristiti svjež, sušen te prerađen u voćne sokove ili alkohol. Najpoznatiji proizvod ploda vinove loze je vino.

 

 

Dalmatinska smreka je crnogorično drvo visine i do 50 metara, sa gustom piramidalnom krošnjom. Prepoznatljiva je po svojim dugim iglicama i specifičnim češerima koji otpadaju tek kada izbace sjemenke. Eterična ulja koja se dobijaju iz njezine kore koristre se u farmaceuske svrhe.

 

 

Česmina – to je sredozemna zimzelena vrsta, raširena od južnih obala Europe do sjeverne Afrike

Naraste 10 do 20 m ovisno o kvaliteti staništa. .

Podrijetlo imena vrste je naziv kojim su rimljani označavali upravo česminu. Listovi su kožasti i ostaju na stablu 2-3 godine. Cvijet je žir, malen i do polovice obavijen kupicom

 

 

Šipak je malo drvo voli staništa s visokim temperaturama ali za rast mu je potrebno dosta vlage. njegov plod koji je veličine jabuke sastoji se sočnih sjemenaka koje su bogate vitaminom C i kalijem. Koristi se pri proizvodnji sokova i želea. Prirodni je antioksidant.

 

 

Rogač – zimzelena biljka iz porodice mahunarki, zbog oblika svoga plada koji je veoma hranjiv.Specifična osobina rogača je da se plodovi mogu sačuvati godinama na stablu, doduše donekle osušeni, Kao obično sladilo se upotrebljavao do pojave današnjeg šećera iz šećerne trske. Danas je izgubio svoju važnost u ljudskoj prehrani, ali upotrebljava se još u prehrani stoke i kao zamjena za kakao prah. Također se upotrebljava i u duhanskoj industriji, te u kozmetičkoj industiji…

 

 

Planika – spada u cjenjene ukrasne biljke, to je vitko drvo za tamnozelenim listovima Posebice je prepoznatljiva po svojim okruglim crvenim plodovima tzv. manjigama koji sazrijevaju u prosincu. plodovi manjige se korite najčešće u medicinske svrhe,…

 

 

Mirta, mrča (lat. Myrtus communis) aromatična je vrsta iz porodice mirti. Myrtus communis je porodica jedne ili dvije vrste cvijetnica iz obitelji Myrtaceae, iz područja južne Europe i sjeverne Afrike. Mirta je zimzelena grmolika biljka, bijelog cvijeta i sitnog modrog ploda koja može narasti do visine 5 metara. Listovi su dugi 3-5 cm, jednostavni su, bez palistića, nasuprotni, zimzeleni i kožasti. Listovi imaju ugodan eteričan miris, te se vrste ove porodice ubrajaju u začinsko bilje.

 

 

Alepski bor – (Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno.Kora je sivkasta. U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana.

Korijenov sustav je veoma razgranat i snažan.Pupovi su izduženo valjkasti, sa slobodnim, tamnim ljuskama, koje su bijelo obrubljene. Pupovi nisu smolasti.

 

 

Agava – lat.agava lurida spada među prave tustikei sukulente. Neke sorte mogu dostić velik obujam. U južnoj Europi (i kod nas), mogu se vidjeti biljke u cvatu sa cvjetnom stapkom od 3-4m. Agava ima do 2 metra dugačke i do 30 centimetra široke sivo – plave mesnate listove skupljene u rozetu. Po rubovima ima smeđe i oštre bodlje, te veliku bodlju na šiljastom vrhu. U listovima pohranjuje zalihe vode, pa može uspješno preživjeti duga sušna razdoblja.

Hvarska agava istinska je kraljica otočkog kamena. U Muzeju Hanibal Lucić u samostanu benediktinki saznala sam da najljepši dio priče o agavi leži u njezinoj niti od koje se izrađuje čuvena hvarska čipka. Iz svježih listova agave, ne mlađe od 3 godine, izvlače se tanke i čvrste niti duljine do 1 metra, koje su nakon dodatne obrade spremne za postupak izrade čipke.